Antihistaminici

Antihistaminici su skupina lijekova koji blokiraju djelovanje histamina, kemijskog signala koji uzrokuje glavne alergijske simptome (svrbež, kihanje, curenje nosa, suzenje očiju, urtikariju). Histamin se otpušta iz mastocita kada IgE protutijela prepoznaju alergen i daju signal za upalnu reakciju. Antihistaminici se vežu na H1-receptore i blokiraju da histamin dođe do njih - simptomi se smiruju ili nestaju.

Postoje tri generacije H1-blokatora prema profilu nuspojava:

• Prva generacija (klorfeniramin, difenhidramin, prometazin) - prolazi krvno-moždanu barijeru, izaziva sedaciju, suha usta, mutan vid. Korisna kao "noćni" antihistaminik ili kod akutne urtikarije, ali nije preporučena za dnevnu uporabu jer utječe na pažnju i vožnju.

• Druga generacija (loratadin, cetirizin, desloratadin, levocetirizin, feksofenadin, ebastin) - slabo prolaze krvno-moždanu barijeru, minimalno sediraju, ne utječu značajno na vožnju. Standardna preporuka za dnevnu uporabu kod alergijskog rinitisa i urtikarije.

• Treća generacija (uglavnom termin za nove izomere druge generacije poput desloratadina, levocetirizina, feksofenadina) - daljnja poboljšanja profila nuspojava i potentnosti. Marketinška kategorija; klinički se preklapa s drugom generacijom.

Antihistaminici djeluju na klasične H1-posredovane simptome:

• Svrbež nosa, očiju, kože, grla • Kihanje, curenje nosa (rinoreja) • Suzenje i crvenilo očiju (konjunktivitis) • Urtikarija (koprivnjača) i angioedem • Sezonski i cjelogodišnji alergijski rinitis

Na što antihistaminici ne djeluju (ili djeluju slabo):

• Kongestija nosa (otečena sluznica) - za to su učinkovitiji nazalni kortikosteroidi ili dekongestivi. • Astma i bronhospazam - različiti receptori. • Anafilaksa - antihistaminik nije primarna terapija, primarni je adrenalin.

1. Druga generacija je standard za većinu alergičara - manje sedacije, jednom dnevno, dostupna bez recepta.

2. Profilaktički unos 1-2 tjedna prije sezone - kod jakih alergičara dnevni unos pred sezonu daje bolju kontrolu nego "po potrebi".

3. Kombinacija s nazalnim kortikosteroidom za kontrolu kongestije nosa - razgovarajte s liječnikom.

4. Kapi za oči i sprej za nos kao alternativa ili dodatak tabletama - lokalno djelovanje, niža sistemska doza.

5. Razgovarajte s liječnikom u trudnoći i dojenju - loratadin i cetirizin imaju najviše podataka o sigurnosti, ali odluku donosi liječnik na temelju individualnog rizika.

6. Nakon 1-2 tjedna bez učinka razmislite o promjeni - neki pacijenti bolje reagiraju na jednu nego na drugu molekulu druge generacije, razlika je individualna.

U Hrvatskoj su druga generacija antihistaminika (loratadin, cetirizin, desloratadin) dostupna bez recepta u ljekarnama kao generici i originalni preparati. Cijena generičkog mjesečnog pakiranja kreće se od 25-60 kn. Za jaku alergiju ili pridruženu astmu liječnik propisuje recept za kombinaciju antihistaminik + nazalni kortikosteroid (npr. flutikazon, mometazon) koji obično ide preko HZZO-a.

Koji je najbolji antihistaminik?

Nema univerzalno "najboljeg" - to ovisi o osobi. Druga generacija (loratadin, cetirizin, desloratadin) je polazna točka. Neki bolje reagiraju na cetirizin, drugi na loratadin, treći trebaju feksofenadin. Ako prvi tjedna ne donese poboljšanje, isprobajte drugu molekulu druge generacije. Razgovarajte s ljekarnikom ili liječnikom o izboru.

Smijem li voziti i raditi nakon antihistaminika?

Druga generacija (loratadin, cetirizin, desloratadin, feksofenadin) u standardnoj dozi nema značajan sedativni učinak i smije se uzimati prije vožnje. Prva generacija (klorfeniramin, difenhidramin) izaziva pospanost i nije za dnevnu uporabu - oprezno kod vožnje i rada sa strojevima. Procijenite svoju reakciju nakon prve doze.

Smije li se antihistaminik kombinirati s alkoholom?

Prva generacija + alkohol = pojačana sedacija, oprez. Druga generacija + umjerena količina alkohola obično je u redu, ali velike količine alkohola mogu pojačati pospanost čak i kod "nesedirajućih" antihistaminika. Bolje izbjeći ako morate biti budni i fokusirani.

Kada bi trebao početi uzimati antihistaminik prije sezone?

1-2 tjedna prije očekivanog početka vaše sezone (na temelju povijesnih podataka za vaš alergen u vašoj regiji). Profilaktički unos sprječava da imuni sustav krene s upalom - puno učinkovitije nego čekati da simptomi krenu pa onda reagirati.

Mogu li djeca uzimati antihistaminike?

Da, ali doze su prilagođene dobi i težini. Druga generacija (loratadin, desloratadin, cetirizin) ima formulacije (sirup, kapi) i odobrenja za djecu već od 2 godine za neke molekule, a od 6 mjeseci za druge. Konzultirajte pedijatra ili alergologa za točnu dozu i preparat.

Treba li mi antihistaminik ili nazalni kortikosteroid?

Ovisi o dominantnim simptomima. Ako su glavni simptomi svrbež, kihanje, curenje nosa - antihistaminik je dovoljan. Ako je glavni problem zatvoren nos (kongestija), nazalni kortikosteroid je puno učinkovitiji. Kod jake alergije kombinacija oba lijeka daje najbolju kontrolu - razgovarajte s liječnikom.

Kada antihistaminik nije dovoljan?

Razgovarajte s alergologom o eskalaciji terapije ako: simptomi traju cijelu sezonu i utječu na spavanje/posao, trebate kombinirati više lijekova svaki dan, imate pridruženu astmu, ili imate česte preventivne kortikosteroide. Sljedeće stepenice su nazalni kortikosteroidi, kombinirani preparati (antihistaminik + nazalni KS) i specifična alergenska imunoterapija.

• Imunoterapija
• Sezona alergija

• Kako čitati peludnu prognozu - kada krenuti s antihistaminikom

• EAACI - Allergic rhinitis treatment guidelines
• WHO - ARIA (Allergic Rhinitis and its Impact on Asthma)