OAS
Sindrom oralne alergije (Pollen-Food Allergy Syndrome)
Križna alergijska reakcija u kojoj proteini iz peludi reagiraju sa sličnim proteinima u svježoj hrani - svrbež i otok usta nakon konzumacije voća, povrća ili orašida.
ICD-10: T78.1
Što je to
OAS (Sindrom oralne alergije, eng. Pollen-Food Allergy Syndrome) je tip križne alergijske reakcije gdje proteini u peludima strukturalno reagiraju s sličnim proteinima u svježoj hrani. Najčešći scenarij u Hrvatskoj: osoba s alergijom na brezu doživi svrbež i otok usta nakon zagriza svježe jabuke. Reakcija je obično lokalizirana u ustima i grlu, nastupa unutar nekoliko minuta od konzumacije i prolazi sama unutar pola sata.
Kako se mjeri
Mehanizam je strukturalna sličnost proteina. Glavni alergeni breze (Bet v 1) i sličnih vrsta drveća su PR-10 proteini koji su evolucijski srodni proteinima u plodovima obitelji Rosaceae (jabuka, kruška, breskva, trešnja). Imuni sustav osoba senzibiliziranih na brezu prepoznaje te proteine u hrani kao istu prijetnju. Druga važna obitelj su profilini - sveprisutni biljni proteini koji uzrokuju širi spektar križne reaktivnosti, posebno kod osoba s alergijom na trave.
Simptomi
Tipični simptomi pojavljuju se 5-15 minuta nakon konzumacije sirove hrane:
• Svrbež i peckanje usana, jezika, nepca i grla • Otok usana ili sluznice usta (angioedem ograničen na usta) • Iritacija krajnika i grla, ponekad osjećaj "stezanja" • Rjeđe: svrbež ušiju, kihanje, suzenje očiju
U 1-3% slučajeva reakcija može napredovati u sistemsku alergiju s urtikarijom, mučninom, povraćanjem ili težom reakcijom poput anafilaksije. Bilo koja sistemska reakcija ili reakcija na kuhanu hranu zahtijeva žurnu medicinsku procjenu.
Izvori i podaci
Najčešće peludno-hrana kombinacije u Hrvatskoj prema kliničkim podacima:
• Breza → jabuka, kruška, trešnja, breskva, šljiva, lješnjak, mrkva, celer, kivi • Ambrozija → lubenica, dinja, krastavac, banana, tikvica • Pelin → mrkva, celer, papar, anis, kim, korijandar • Trave → rajčica, krumpir, dinja, lubenica, kivi, kikiriki
Potpuni profil za sve hrvatske alergene dostupan je na /krizna-reaktivnost s listom 60+ namirnica razvrstanih po težini reakcije.
Što možete učiniti
Praktične preporuke za osobe s potvrđenim OAS:
1. Kuhanje rješava 80-90% slučajeva - termolabilni proteini se razgrađuju iznad 60 °C. Pita od jabuka, kuhana jabuka, kompot - obično nema simptoma.
2. Skinite koru - kod jabuka, krušaka i breskvi koža sadrži više alergenskih proteina od pulpe.
3. Različite sorte ponekad pomažu - npr. neki podnose stare sorte jabuka bolje nego komercijalne Golden Delicious.
4. Tijekom peludne sezone budite oprezniji - u sezoni jakog cvjetanja vašeg alergena, križne reakcije na hranu mogu biti intenzivnije.
5. Razgovarajte s alergologom o testiranju - prick test s svježom hranom ili specifični IgE test za pojedinačne proteine (Bet v 1, profilini) razjašnjavaju vaš osobni profil.
Kontekst u Hrvatskoj
OAS je u Hrvatskoj najčešće povezan s alergijom na brezu zbog visokog udjela senzibilizacije na Bet v 1 protein - studije procjenjuju da 50-70% odraslih alergičara na brezu razvije i OAS. Dijagnostički pristup je dostupan kroz alergološke ambulante (KBC Zagreb, KBC Split, KBC Rijeka, KBC Osijek, niz privatnih ordinacija) i obuhvaća kombinaciju anamneze, kožnih testova i specifičnih IgE proteina.
Često pitanja
- Zašto mogu jesti kuhano voće ali ne svježe?
- Proteini koji uzrokuju OAS (PR-10, profilini) su termolabilni - razgrađuju se na temperaturama iznad 60 °C. Kuhanje, pečenje ili pasterizacija obično uništava njihovu strukturu pa imuni sustav više ne reagira. Zato je pita od jabuka ili kompot najčešće u redu, dok svježa jabuka uzrokuje svrbež.
- Razlikuje li se OAS od "prave" alergije na hranu?
- Da. OAS je lokalizirana reakcija u ustima i grlu, simptomi prolaze brzo i rijetko su opasni. "Prava" alergija na hranu (IgE-posredovana sistemska alergija) može uzrokovati urtikariju po cijelom tijelu, otežano disanje, povraćanje, hipotenziju i anafilaksu - i u pravilu se ne smiruje kuhanjem. Ako simptomi prelaze granicu usta, ne čekajte - posjetite alergologa.
- Mogu li razviti OAS tijekom života ako prije nisam imao?
- Da. OAS se obično razvija nakon godina senzibilizacije na pelud. Mnogi pacijenti opisuju da su godinama imali sezonske simptome na pelud bez problema s hranom, a onda u 25-im ili 30-im godinama počnu reagirati na svježu jabuku ili lješnjak. Promjena je obično postupna i prati intenzitet vaše osnovne peludne alergije.
- Kako alergolog dijagnosticira OAS?
- Kombinacija anamneze (koje hrane, koji simptomi, koje sezone se pogoršavaju), kožnih prick testova s svježim plodom (prick-to-prick test) i specifičnih IgE krvnih testova na pojedine proteine (Bet v 1, profilini, LTP). Komercijalni testovi sa standardnim ekstraktima imaju nižu osjetljivost za OAS jer komercijalna obrada uništava labilne proteine.
- Treba li mi adrenalinski auto-injektor?
- Većini osoba s tipičnim, isključivo oralnim simptomima OAS - ne. Auto-injektor (EpiPen / Anapen / Jext) propisuje se osobama koje su već doživjele sistemsku reakciju, koje imaju astmu, koje reagiraju na kuhanu hranu, ili koje imaju senzibilizaciju na termostabilne proteine (LTP - lipid transfer proteini, posebno u breskvi i jabuci). Procjenu radi alergolog.
- Jesu li sve sorte voća jednako problematične?
- Ne. Različite sorte istog voća sadrže različite količine alergenskih proteina. Kod jabuka neke moderne sorte (npr. Golden Delicious, Granny Smith) često uzrokuju jače reakcije od starih sorti (Boskoop, Ontario). Eksperimentiranje pod nadzorom alergologa može vam pomoći pronaći sorte koje bolje podnosite.