Peludna prognoza Hrvatska
Trenutne razine peludi i 4-dnevna prognoza za 21 alergen u 6 hrvatskih regija. Pratite prognozu alergija za Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Pulu i ostale gradove. Mjerenja se ažuriraju svaki sat.
Trenutna prognoza po regijama
Regije su sortirane po trenutnoj razini peludi - najpogođenije gore. Kliknite za 4-dnevnu prognozu.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb, Varaždin, Čakovec
Primorska Hrvatska
Rijeka, Crikvenica, Senj
Dalmacija
Split, Zadar, Šibenik
Istra i Kvarner
Pula, Rovinj, Poreč
Slavonija
Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci
Gorska Hrvatska
Karlovac, Ogulin, Delnice
Sezona alergija u Hrvatskoj 2026
Peludna sezona u Hrvatskoj traje od siječnja (lijeska) do listopada (ambrozija). Pregled glavnih sezonskih razdoblja:
Rana sezona (zima)
siječanj - veljačaLijeska i joha (Corylus, Alnus) - prvi alergeni godine. Topli zimski dani mogu izazvati cvjetanje već krajem prosinca. Mediteranske regije imaju i čempres.
Proljetni vrhunac (drveće)
ožujak - travanjBreza, hrast, jasen - najjaki proljetni alergeni. Koncentracije pelud breze redovito prelaze 100 zrna/m³ u kontinentalnoj Hrvatskoj. Mediteranski profil dodaje hrast crnika i čempres.
Rano ljeto (trave + maslina)
svibanj - lipanjTrave (Poaceae) ulaze u sezonu i traju do srpnja. Mediteranske regije doživljavaju vrhunac sezona masline (Olea europaea) - koncentracije iznad 200 zrna/m³.
Kasno ljeto (korovi)
srpanj - rujanPelin (Artemisia) i kopriva (Urtica) cvjetaju u ljetu. U Slavoniji i kontinentalnoj Hrvatskoj počinje sezona ambrozije - najteži alergen kasnog ljeta.
Vrhunac ambrozije
rujan - listopadAmbrozija doseže maksimum krajem kolovoza i početkom rujna. U Slavonskom Brodu, Osijeku i Vinkovcima koncentracije redovito prelaze 50 zrna/m³ - dvostruko više od granice "vrlo visoke" razine.
Regionalne razlike u peludnoj prognozi
Peludna prognoza značajno se razlikuje po hrvatskim regijama zbog različite klime i vegetacije. Kontinentalna Hrvatska i Slavonija dominantno imaju brezu, hrast, trave i ambroziju (najteža u Slavoniji). Mediteranski Dalmacija, Istra i Kvarner imaju maslinu, čempres i hrast crniku - drugi sezonski profil. Gorska Hrvatska ima blaže razine i kasniju sezonu zbog planinske klime, što je čini popularnom ljetnom destinacijom za alergičare.
Česta pitanja - peludna prognoza
Što je peludna prognoza i koliko je pouzdana?
Peludna prognoza prikazuje očekivane koncentracije peludi za naredne dane. alergija.hr koristi 2-tier izvor podataka: primarno NZJZ "Dr. Andrija Štampar" Hirst-trap mreža s 25 mjernih postaja u Hrvatskoj (stvarna mjerenja), a kao zamjenski Copernicus CAMS atmosferski model (procjena ~40 km grid). Prognoza je pouzdana 24-48 sati unaprijed; za duže periode rastu nesigurnosti.
Kada je sezona peludi najgora u Hrvatskoj?
Najgori mjeseci ovise o regiji i osjetljivosti. Općenito: travanj (breza) i kraj kolovoza - rujan (ambrozija) su nacionalni vrhunci za većinu alergičara. U Dalmaciji su najgori svibanj - lipanj (maslina). Sezona u cjelini traje od veljače do listopada.
Kako se razlikuje peludna prognoza po regijama Hrvatske?
Kontinentalna Hrvatska i Slavonija dominantno imaju brezu, trave, hrast i ambroziju. Dalmacija, Istra i Kvarner imaju mediteranski profil - maslina, čempres, hrast crnika, crkvina. Gorska Hrvatska (Gorski kotar, Lika) ima blaže razine i kasniju sezonu zbog planinske klime.
Mogu li dobiti email obavijesti za prekoračenje praga peludi?
Da. Registrirajte se na alergija.hr i u profilu odaberite alergene + prag (1-5) na koji ste osjetljivi. Sustav svaki dan provjerava razine i šalje email obavijest kad pelud premaši vaš prag. Obavijesti se šalju jednom dnevno po alergenu da se izbjegne spam.
Što znače razine 1-5 u peludnoj prognozi?
Skala 1-5 prati WHO i EAACI klasifikaciju: 1 = Niska (minimalna koncentracija, simptomi rijetki), 2 = Umjerena (blagi simptomi mogući), 3 = Visoka (simptomi vjerojatni kod osjetljivih), 4 = Vrlo visoka (jaki simptomi, pogoršanje astme), 5 = Ekstremna (izbjegavajte vanjski boravak).
Koje izvore podataka koristi peludna prognoza alergija.hr?
Primarni: NZJZ "Dr. Andrija Štampar" - nacionalni koordinator peludnog praćenja koji agregira mjerenja iz 25 lokalnih ZJZ-ova. Štampar koristi Hirst-trap volumetrijske stupice za stvarna mjerenja. Zamjenski: Open-Meteo Copernicus CAMS - atmosferski model koji koristi satelit i meteo podatke. Oba izvora prošireni su s 21 alergenom (Štampar) odnosno 6 alergena (CAMS).
Izvori podataka
Primarni izvor: NZJZ "Dr. Andrija Štampar" - nacionalni koordinator peludnog praćenja koji agregira Hirst-trap mjerenja iz 25 lokalnih ZJZ-ova. Pokriva 21 alergen.
Zamjenski: Open-Meteo Copernicus CAMS - atmosferski model (~40 km grid). Pokriva 6 alergena (joha, breza, trave, pelin, ambrozija, maslina).