Sve regije

Kontinentalna Hrvatska

Peludna prognoza, trenutačne razine i 4-dnevni pregled za ovu regiju.

Trenutne razine

Visoka
Bor
Pinus
3
7 zrna/m³
Trave
Poaceae
3
11 zrna/m³
Trputac
Plantago
1
1 zrna/m³
Koprive
Urticaceae
2
4 zrna/m³

4-dnevna prognoza

Danas
24. svi
3
Bor3Trave3Koprive2
Sutra
25. svi
3
Bor3Trave3Koprive2
Utorak
26. svi
3
Bor3Trave3Koprive2

Prikazane su maksimalne dnevne razine za svaki alergen. Razine: 1 (Niska) - 5 (Ekstremna).

Koncentracija peludi

Za ovaj izvor trenutno je dostupna samo jedna objavljena vrijednost, pa linijski trend ne bi bio pouzdan. Prikazujemo najrelevantnije trenutačne koncentracije.

Trave
Razina 3/5
11
zrna/m³
Bor
Razina 3/5
7
zrna/m³
Koprive
Razina 2/5
4
zrna/m³
Trputac
Razina 1/5
1
zrna/m³

Klima i vegetacija

Klima je umjereno kontinentalna - hladne zime, topla i vlažna ljeta. Vegetacija je raznolika - listopadne šume hrasta, breze i graba dominiraju. Velike poljoprivredne površine i neuređene parcele uz prometnice pogoduju širenju ambrozije. Topli proljetni dani s temperaturama iznad 18°C ubrzavaju cvjetanje breze, a suhi vjetroviti dani u kolovozu raznose ambroziju na desetke kilometara.

Glavni alergeni u Kontinentalna Hrvatska

Breza

Betulatravanj - svibanj

najviše koncentracije u urbanim parkovima i drvoredima

Trave

Poaceaesvibanj - srpanj

pogađaju gotovo polovicu alergičara

Ambrozija

Ambrosiakolovoz - listopad

invazivni korov, posebno duž autoceste A3 i Save

Hrast

Quercustravanj - svibanj

žute naslage peluda na automobilima u svibnju

Lijeska

Corylussiječanj - ožujak

najraniji proljetni alergen, prvi vjesnik sezone

Gradovi u regiji Kontinentalna Hrvatska

Peludna prognoza za Kontinentalna Hrvatska pokriva sljedeća veća gradska područja:

ZagrebVaraždinČakovecSisakBjelovarKrapinaKoprivnicaKutinaVelika GoricaSamoborZaprešić

Tipični simptomi

U kontinentalnoj Hrvatskoj alergičari najčešće prijavljuju peludnu groznicu (alergijski rinitis) - kihanje, curenje nosa i suzenje očiju. Vrhunac simptoma je u travnju (breza) i kolovozu (ambrozija). Astma se često pogoršava tijekom sezone breze. Veliki postotak alergičara na brezu razvija sindrom oralne alergije (OAS) na sirovu jabuku, krušku, lješnjak i celer.

Zaštita i savjeti

Pratite peludnu prognozu i ostanite u zatvorenom prostoru u jutarnjim satima tijekom vrhunca breze (travanj) i ambrozije (kolovoz - rujan). Klima-uređaji s HEPA filterima u stanu i automobilu značajno smanjuju izloženost. U Zagrebu izbjegavajte parkove (Maksimir, Tuškanac) tijekom vrhunca cvjetanja. Nakon povratka kući tuširajte se i operite kosu prije spavanja.

Česta pitanja - Kontinentalna Hrvatska

Kada počinje sezona alergija u Zagrebu?

Prvi alergeni - pelud lijeske i johe - lete već u siječnju i veljači. Glavna sezona kreće u ožujku s brezom, a završava krajem listopada s ambrozijom. Najgori mjeseci za alergičare u Zagrebu obično su travanj (breza, hrast) i kolovoz - rujan (ambrozija).

Koji su najčešći alergeni u kontinentalnoj Hrvatskoj?

Breza, trave (Poaceae), hrast i ambrozija dominiraju. Štamparovi podaci pokazuju da koncentracije pelud breze u travnju redovito prelaze 100 zrna/m³, a ambrozije u rujnu prelaze 20 zrna/m³ - što je već "vrlo visoka" razina po WHO klasifikaciji.

Gdje su najveće koncentracije ambrozije u Hrvatskoj?

U kontinentalnoj Hrvatskoj ambrozija je posebno raširena u Posavini, oko Zagreba i Velike Gorice, te uz prometnice (A3, A4). Slavonija ima još veće koncentracije, ali Zagreb i okolica također redovito doživljavaju ekstremne razine u kolovozu i rujnu.

Kako se zaštititi od peludi breze u travnju?

Pratite dnevnu peludnu prognozu, izbjegavajte boravak vani u jutarnjim satima i tijekom vjetrovitih dana, koristite HEPA filtere u klima-uređaju, tuširajte se odmah po povratku kući. Antihistaminike i nazalne sprejeve počnite koristiti preventivno krajem ožujka, prije vrhunca sezone.

Koja je razlika u peludnoj sezoni između Zagreba i Slavonije?

Zagreb i Slavonija imaju sličnu sezonsku dinamiku, ali Slavonija u pravilu ima 30-50% veće koncentracije ambrozije zbog gušće mreže poljoprivrednih površina i neuređenih parcela. Zagreb ima veće koncentracije pelud breze i hrasta zbog parkova i drvoreda u urbanom okruženju.

O podacima

  • Izvor: NZJZ Štampar / PLIVA
  • Koordinate: 45.80°N, 16.00°E
  • Ažuriranje: prema objavi izvora, uz fallback na modelsku prognozu
  • Razine: 1 (Niska), 2 (Umjerena), 3 (Visoka), 4 (Vrlo visoka), 5 (Ekstremna)