Postoji skupina alergičara koja svakog rujna prolazi kroz istu zbunjenost. Peludna prognoza pokazuje umjerene vrijednosti, izbjegavaju se sve poznate biljke, terapija se uzima uredno, a simptomi su svejedno teški. Kod dijela tih ljudi krivac nije pelud nego nešto što se u prognozama rijetko spominje: spore plijesni u vanjskom zraku. Dvije vrste, Alternaria i Cladosporium, u kasno ljeto i ranu jesen znaju dominirati zrakom u koncentracijama koje višestruko nadmašuju bilo koju pelud.

Plijesan vani, a ne samo u kupaonici

Kad se kaže plijesan, većina pomisli na crne mrlje u kutu stana. To je stvarna i važna tema, obrađena u članku o plijesni u stanu. Ali plijesan je prije svega vanjski organizam. Gljivice razgrađuju mrtvu organsku tvar, dakle otpalo lišće, pokošenu travu, ostatke usjeva, kompost, trulo voće i vlažno tlo. Kad se ta masa suši na suncu i zapuše vjetar, u zrak se podigne ogroman broj mikroskopskih spora.

Cladosporium je najzastupljenija gljivica u vanjskom zraku gotovo cijele godine i najviše ga ima za toplog i suhog vremena. Alternaria je rjeđa, ali klinički važnija, jer se najsnažnije povezuje s alergijskom astmom i s težim reakcijama kod djece. Obje vrste vrhunac dosežu od kolovoza do listopada, dakle točno u razdoblju košnje, žetve i berbe.

Zašto su spore drugačiji protivnik od peludi

Sitnije su. Dio spora prodire dublje u dišne putove nego zrnca peludi, pa je udio simptoma u donjim dišnim putovima veći. Kod alergije na plijesan kašalj i stezanje u prsima često su izraženiji od kihanja.
Nisu vezane uz cvatnju. Biljka prestane cvjetati i pelud nestane. Gljivica raste dokle god ima vlage i organske tvari, pa se sezona proteže duboko u jesen.
Reagiraju drugačije na vrijeme. Kiša obično ispire pelud iz zraka, ali vlaga potiče rast gljivica, pa nakon kišnog razdoblja slijedi skok koncentracija čim se vrijeme prosuši.
Ima ih i unutra i vani. Za razliku od peludi, izvor može biti u vašem podrumu, na tepihu ili iza namještaja uz vanjski zid.

Dani kad je najgore

Ako ste osjetljivi na spore plijesni, ovo su tipične situacije s pogoršanjem:

toplo, suho i vjetrovito poslijepodne krajem kolovoza i u rujnu, osobito nakon nekoliko kišnih dana;
vrijeme košnje travnjaka i rada s pokošenom travom, kada se spore doslovno podižu u oblaku;
čišćenje lišća, rad s kompostom i pretakanje mošta tijekom berbe;
boravak u podrumu, garaži, štaglju ili vikendici koja je bila zatvorena tijekom ljeta;
razdoblje neposredno prije i za vrijeme jakih grmljavinskih nevremena, kada snažne struje podižu spore i razbijaju ih na još sitnije fragmente.

Zadnja stavka zaslužuje posebnu pažnju. Fenomen poznat kao astma izazvana olujom opisan je i kod peludi i kod spora plijesni, a manifestira se naglim pogoršanjem disanja kod većeg broja ljudi u kratkom vremenu. Ako imate astmu i osjetljivi ste na plijesan, dan s najavljenim jakim nevremenom nije dan za trening na otvorenom.

Simptomi na koje treba obratiti pažnju

Klinička slika preklapa se s peludnom alergijom, ali s nekoliko naglasaka:

uporan suhi kašalj koji traje tjednima i pogoršava se noću;
piskanje, stezanje u prsima i osjećaj nedostatka zraka pri naporu;
začepljen nos i sekrecija bez povišene temperature;
ponavljajuće upale sinusa u jesen;
kod djece, pogoršanje astme koje se vremenski poklapa s povratkom u školu.

Ako imate astmu, spore plijesni su jedan od najvažnijih okidača težih napadaja, pa je vrijedno provjeriti reagirate li na njih pri sljedećoj alergološkoj obradi. Zašto je preosjetljivost općenito sve češća, objašnjeno je u tekstu Genetika i okoliš.

Praktične mjere

Prepustite košnju i lišće nekome drugome. Ako to nije opcija, nosite masku, radite u rukavicama i istuširajte se odmah nakon.
Ne držite vreće s lišćem i kompost uz kuću. Udaljenost od nekoliko metara mijenja koncentraciju spora uz otvorene prozore.
Kontrolirajte vlagu u stanu. Ciljano održavajte relativnu vlažnost ispod šezdeset posto, jer iznad te granice gljivice napreduju.
Prozračujte kratko i intenzivno. Dugotrajno odškrinut prozor u vlažnom rujanskom jutru radi protiv vas.
Filtrirajte zrak tamo gdje spavate. Spore se učinkovito zadržavaju na HEPA filteru, a odabir uređaja prema veličini sobe objašnjen je u vodiču kroz CADR vrijednosti.
Pregledajte podrum i vikendicu prije jeseni. Prostor zatvoren tijekom ljeta često je glavni izvor.

Veza s kvalitetom zraka

Spore plijesni, kao i pelud, dio su lebdećih čestica koje se mjere u okviru PM10 frakcije, pa dani s lošom kvalitetom zraka često znače i lošije dane za alergičare. Ako vam se simptomi pogoršavaju bez očitog razloga, ima smisla usporediti peludnu prognozu s kartom kvalitete zraka za istu lokaciju. Značenje pojedinih pokazatelja objašnjeno je u pojmovniku, a utjecaj najsitnijih čestica na dišni sustav u članku o PM2.5 česticama.

Kako se dijagnosticira alergija na plijesan

Za razliku od peludi, gdje se sumnja lako postavi prema sezoni, alergija na spore plijesni često promakne godinama. Dijagnostika se oslanja na kožno testiranje ili na određivanje specifičnih protutijela u krvi za najčešće vrste, prije svega za Alternariju i Cladosporium. Vrijedi tražiti da se te vrste uključe u panel, jer se u standardnim setovima ponekad izostave. Uz nalaz je važna i anamneza, dakle povezanost tegoba s vlažnim prostorima, radom u vrtu, jeseni i boravkom na selu.

Ako je nalaz pozitivan, to mijenja pristup. Izbjegavanje izvora je učinkovitije nego kod peludi, jer se dio izvora nalazi u vašem domu i pod vašom kontrolom, za razliku od zraka nad cijelom županijom.

Često postavljana pitanja

Znači li vidljiva plijesan na zidu da sam alergičan?

Ne. Vidljiva plijesan je problem za sve stanare zbog nadražaja dišnih putova, ali alergijska preosjetljivost je zaseban nalaz koji se utvrđuje testiranjem.

Pomaže li ozon ili takozvana ozonizacija prostora?

Uređaji koji namjerno proizvode ozon nisu preporučljivi u prostorima u kojima ljudi borave, jer je ozon sam po sebi nadražujući plin za dišne putove. Rješenje problema plijesni je uklanjanje uzroka vlage i mehaničko čišćenje, uz filtraciju zraka.

Zašto mi je gore kad se vratim u vikendicu?

Prostor koji je bio zatvoren i vlažan tipično ima visoke koncentracije spora u zraku. Prije boravka temeljito prozračite, provjerite izvore vlage i po potrebi koristite pročišćivač zraka.

Nestaju li spore zimi?

Vanjske koncentracije padaju s mrazom, ali unutarnji izvori ostaju aktivni cijele godine, osobito u sezoni grijanja kada raste kondenzacija na hladnim površinama.

Provjerite danas: razine alergena za svoju lokaciju na Alergija sada, a stanje u domu prema uputama iz članka o plijesni u stanu.

Tekst je informativnog karaktera. Kod otežanog disanja obratite se liječniku.

Alternaria i Cladosporium: plijesan iz zraka koju udišete na kraju ljeta